Slider
baner_veliki.jpg
photo_slider02.jpg
photo_slider01.jpg
http://129.121.3.244/~hrlogba/images/banners/photo_slider01.jpg
Da se u Bugojnu odnos općinskih čelnika iz reda bošnjačkog naroda prema hrvatskim žrtvama proteklog rata ne mijenja, bez obzira na promjene vlasti, pokazuje fotografija koja je izazvala brojne reakcije u javnosti.
Na Dan neovisnosti BiH načelnik Bugojna Edin Mašić (SDP) fotografirao se u vidno prijateljskom ozračju s ratnim predsjednikom Bugojna Dževad Mlaćo. Uz Mašića i Mlaću na fotografiji je i Jasmin Kapetan iz Bugojna, objavio je Večernji list.
Mlaći se, zajedno sa Selmo Cikotić, zapovjednikom Operativne grupe Zapad Armije BiH, pred Sudom BiH sudi zbog optužbi za zločine nad hrvatskim ratnim zarobljenicima. Optužnica ih tereti za nezakonita zatočenja, prisilne nestanke i ubojstva 21 zarobljenika, dok se za posmrtnim ostacima njih 15 još uvijek traga.
Suđenje je započelo u travnju 2024. godine, a Sud BiH Mlaći je odobrio obranu sa slobode. Dio hrvatskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata ranije je tražio određivanje pritvora zbog mogućeg utjecaja na svjedoke. Fotografija s aktualnim načelnikom dodatno je uzburkala javnost, posebno među obiteljima žrtava koje takve poteze doživljavaju kao neosjetljive i ponižavajuće.
Prema podacima udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna, kroz logore Armije BiH u ovom gradu prošlo je oko dvije tisuće zatočenih Hrvata. Navode kako su mnogi bili izloženi teškim zlostavljanjima, nehumanim uvjetima, prisilnom radu na prvim crtama bojišnice te odvođenjima u nepoznato. Iz Bugojna je tijekom rata protjerano oko 15 tisuća Hrvata, a brojni civilni i sakralni objekti su uništeni ili opljačkani.
Sporna fotografija otvorila je pitanje političke odgovornosti i odnosa prema žrtvama rata, kao i očekivanja dijela javnosti da se o ovom slučaju očituju i hrvatski politički predstavnici u Bugojnu.

U Sudu Bosne i Hercegovine u srijedu, 4. ožujka, počet će suđenje Nesibu Taliću, Jusufu Karaliću, Našidu Delaliću i Sabahudinu Sarajliću, koji su optuženi za ratni zločin nad civilima počinjen u prostorijama Muzičke škole u Zenici, objavila je Fena.
Prema optužnici, terete se da su, kao zapovjednici i pripadnici Vojne sigurnosti i Vojne policije u okviru Sedme muslimanske brigade Armije BiH, tijekom rata i oružanog sukoba između HVO-a i Armije BiH – od siječnja 1993. do kraja ožujka 1994. godine – sudjelovali u zločinima nad zarobljenim civilima hrvatske i srpske nacionalnosti. Muzička škola u Zenici u tom je razdoblju, navodi se, korištena kao zatočenički objekt.
Dan kasnije zakazano je ročište za izjašnjenje o krivnji Mensuda Keleštura i Hazima Jašarevića, optuženih za zločin počinjen u lipnju 1993. godine u Vitezu, kada je smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, dok je petero ranjeno.
Optužnica ih tereti da su 10. lipnja 1993. godine sudjelovali u artiljerijskom napadu na civilno stanovništvo prigradskog naselja Podgradina.

Pred Sud Bosne i Hercegovine u srijedu, 4. ožujka, počet će suđenje Nesibu Taliću, Jusufu Karaliću, Našidu Delaliću i Sabahudinu Sarajliću, koji su optuženi za ratni zločin nad civilima počinjen u zgradi Muzičke škole u Zenica, prenosi Fena.
Optužnica ih tereti da su, kao zapovjednici i pripadnici Vojne sigurnosti i Vojne policije Sedme muslimanske brigade Armija Bosne i Hercegovine, tijekom rata i oružanog sukoba između Hrvatsko vijeće obrane (HVO) i Armije BiH, u razdoblju od siječnja 1993. do kraja ožujka 1994. godine, zlostavljali zarobljene civile hrvatske i srpske nacionalnosti. Prostorije Muzičke škole u Zenici u tom su razdoblju, prema navodima optužnice, korištene kao zatočenički objekt.
Dan kasnije, u četvrtak 4. ožujka, zakazano je ročište na kojem će se o krivnji izjasniti Mensud Keleštur i Hazim Jašarević. Tereti ih se za zločin počinjen u lipnju 1993. godine u Vitez, kada je u artiljerijskom napadu na prigradsko naselje Podgradina smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, dok je petero ranjeno.

Dana 16. travnja 2026. godine, u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Grada Konjica, obilježit će se 33. godišnjica zločina nad pripadnicima HVO-a i civilima hrvatske nacionalnosti u Trusini.
Polaganjem vijenaca i molitvom kod spomen-obilježja, kao i svetom misom zadušnicom u crkvi sv. Ante na Žitačama, bit će obilježeno jedno od najvećih stradanja Hrvata s područja općine Konjic u Domovinskom ratu. Naime, 16. travnja 1993. godine, u ranim jutarnjim satima, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine počinili su zločin nad 22 Hrvata u selu Trusina, među kojima je bilo 15 civila i 7 zarobljenih pripadnika HVO-a.
Sud Bosne i Hercegovine za ovaj je zločin osudio pet osoba na ukupno 55 i pol godina zatvora. Počinitelji su bili pripadnici vojne postrojbe „Zulfikar“ Armije Republike Bosne i Hercegovine, navodi se u priopćenju Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Konjic.
Program obilježavanja:
10:30 – Polaganje vijenaca i molitva kod spomen-obilježja u Trusini
11:00 – Sveta misa u crkvi sv. Ante na Žitačama
12:00 – Prigodno druženje nakon svete mise

U organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Grada Konjica u četvrtak, 16. travnja, bit će obilježena 33. godišnjica zločina nad pripadnicima HVO-a i civilima hrvatske nacionalnosti u Trusini.
Polaganjem vijenaca i molitvom ispred spomen-obilježja, kao i svetom misom zadušnicom u crkvi sv. Ante na Žitačama, obilježit će se jedno od najvećih stradanja Hrvata s područja općine Konjic u Domovinskom ratu. Naime, u ranim jutarnjim satima 16. travnja 1993. godine pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine počinili su zločin nad 22 Hrvata u selu Trusina, među kojima je bilo 15 civila i sedam zarobljenih pripadnika HVO-a, istaknuli su organizatori.
Sud Bosne i Hercegovine za zločine u ovom selu osudio je pet osoba na ukupno 55 i pol godina zatvora, a počinitelji su bili pripadnici vojne postrojbe „Zulfikar“ Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U sklopu obilježavanja, u 10.30 sati planirano je polaganje vijenaca i molitva kod spomen-obilježja u Trusini, u 11 sati sveta misa u crkvi sv. Ante na Žitačama, dok je u 12 sati predviđeno prigodno druženje.
