U organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Grada Konjica u četvrtak, 16. travnja, bit će obilježena 33. godišnjica zločina nad pripadnicima HVO-a i civilima hrvatske nacionalnosti u Trusini.
Polaganjem vijenaca i molitvom ispred spomen-obilježja, kao i svetom misom zadušnicom u crkvi sv. Ante na Žitačama, obilježit će se jedno od najvećih stradanja Hrvata s područja općine Konjic u Domovinskom ratu. Naime, u ranim jutarnjim satima 16. travnja 1993. godine pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine počinili su zločin nad 22 Hrvata u selu Trusina, među kojima je bilo 15 civila i sedam zarobljenih pripadnika HVO-a, istaknuli su organizatori.
Sud Bosne i Hercegovine za zločine u ovom selu osudio je pet osoba na ukupno 55 i pol godina zatvora, a počinitelji su bili pripadnici vojne postrojbe „Zulfikar“ Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U sklopu obilježavanja, u 10.30 sati planirano je polaganje vijenaca i molitva kod spomen-obilježja u Trusini, u 11 sati sveta misa u crkvi sv. Ante na Žitačama, dok je u 12 sati predviđeno prigodno druženje.
Dana 16. travnja 2026. godine, u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Grada Konjica, obilježit će se 33. godišnjica zločina nad pripadnicima HVO-a i civilima hrvatske nacionalnosti u Trusini.
Polaganjem vijenaca i molitvom kod spomen-obilježja, kao i svetom misom zadušnicom u crkvi sv. Ante na Žitačama, bit će obilježeno jedno od najvećih stradanja Hrvata s područja općine Konjic u Domovinskom ratu. Naime, 16. travnja 1993. godine, u ranim jutarnjim satima, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine počinili su zločin nad 22 Hrvata u selu Trusina, među kojima je bilo 15 civila i 7 zarobljenih pripadnika HVO-a.
Sud Bosne i Hercegovine za ovaj je zločin osudio pet osoba na ukupno 55 i pol godina zatvora. Počinitelji su bili pripadnici vojne postrojbe „Zulfikar“ Armije Republike Bosne i Hercegovine, navodi se u priopćenju Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Konjic.
Program obilježavanja:
10:30 – Polaganje vijenaca i molitva kod spomen-obilježja u Trusini
11:00 – Sveta misa u crkvi sv. Ante na Žitačama
12:00 – Prigodno druženje nakon svete mise
Pred Sud Bosne i Hercegovine u srijedu, 4. ožujka, počet će suđenje Nesibu Taliću, Jusufu Karaliću, Našidu Delaliću i Sabahudinu Sarajliću, koji su optuženi za ratni zločin nad civilima počinjen u zgradi Muzičke škole u Zenica, prenosi Fena.
Optužnica ih tereti da su, kao zapovjednici i pripadnici Vojne sigurnosti i Vojne policije Sedme muslimanske brigade Armija Bosne i Hercegovine, tijekom rata i oružanog sukoba između Hrvatsko vijeće obrane (HVO) i Armije BiH, u razdoblju od siječnja 1993. do kraja ožujka 1994. godine, zlostavljali zarobljene civile hrvatske i srpske nacionalnosti. Prostorije Muzičke škole u Zenici u tom su razdoblju, prema navodima optužnice, korištene kao zatočenički objekt.
Dan kasnije, u četvrtak 4. ožujka, zakazano je ročište na kojem će se o krivnji izjasniti Mensud Keleštur i Hazim Jašarević. Tereti ih se za zločin počinjen u lipnju 1993. godine u Vitez, kada je u artiljerijskom napadu na prigradsko naselje Podgradina smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, dok je petero ranjeno.
U Sudu Bosne i Hercegovine u srijedu, 4. ožujka, počet će suđenje Nesibu Taliću, Jusufu Karaliću, Našidu Delaliću i Sabahudinu Sarajliću, koji su optuženi za ratni zločin nad civilima počinjen u prostorijama Muzičke škole u Zenici, objavila je Fena.
Prema optužnici, terete se da su, kao zapovjednici i pripadnici Vojne sigurnosti i Vojne policije u okviru Sedme muslimanske brigade Armije BiH, tijekom rata i oružanog sukoba između HVO-a i Armije BiH – od siječnja 1993. do kraja ožujka 1994. godine – sudjelovali u zločinima nad zarobljenim civilima hrvatske i srpske nacionalnosti. Muzička škola u Zenici u tom je razdoblju, navodi se, korištena kao zatočenički objekt.
Dan kasnije zakazano je ročište za izjašnjenje o krivnji Mensuda Keleštura i Hazima Jašarevića, optuženih za zločin počinjen u lipnju 1993. godine u Vitezu, kada je smrtno stradalo osmero djece hrvatske nacionalnosti, dok je petero ranjeno.
Optužnica ih tereti da su 10. lipnja 1993. godine sudjelovali u artiljerijskom napadu na civilno stanovništvo prigradskog naselja Podgradina.
Da se u Bugojnu odnos općinskih čelnika iz reda bošnjačkog naroda prema hrvatskim žrtvama proteklog rata ne mijenja, bez obzira na promjene vlasti, pokazuje fotografija koja je izazvala brojne reakcije u javnosti.
Na Dan neovisnosti BiH načelnik Bugojna Edin Mašić (SDP) fotografirao se u vidno prijateljskom ozračju s ratnim predsjednikom Bugojna Dževad Mlaćo. Uz Mašića i Mlaću na fotografiji je i Jasmin Kapetan iz Bugojna, objavio je Večernji list.
Mlaći se, zajedno sa Selmo Cikotić, zapovjednikom Operativne grupe Zapad Armije BiH, pred Sudom BiH sudi zbog optužbi za zločine nad hrvatskim ratnim zarobljenicima. Optužnica ih tereti za nezakonita zatočenja, prisilne nestanke i ubojstva 21 zarobljenika, dok se za posmrtnim ostacima njih 15 još uvijek traga.
Suđenje je započelo u travnju 2024. godine, a Sud BiH Mlaći je odobrio obranu sa slobode. Dio hrvatskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata ranije je tražio određivanje pritvora zbog mogućeg utjecaja na svjedoke. Fotografija s aktualnim načelnikom dodatno je uzburkala javnost, posebno među obiteljima žrtava koje takve poteze doživljavaju kao neosjetljive i ponižavajuće.
Prema podacima udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna, kroz logore Armije BiH u ovom gradu prošlo je oko dvije tisuće zatočenih Hrvata. Navode kako su mnogi bili izloženi teškim zlostavljanjima, nehumanim uvjetima, prisilnom radu na prvim crtama bojišnice te odvođenjima u nepoznato. Iz Bugojna je tijekom rata protjerano oko 15 tisuća Hrvata, a brojni civilni i sakralni objekti su uništeni ili opljačkani.
Sporna fotografija otvorila je pitanje političke odgovornosti i odnosa prema žrtvama rata, kao i očekivanja dijela javnosti da se o ovom slučaju očituju i hrvatski politički predstavnici u Bugojnu.
U Mostaru je sinoć održano predstavljanje knjige Razotkrivanje nametnutih narativa. "Samoprogon“ Hrvata u ratu u BiH 1991.–1995., autora pokojnog Željka Raguža, u organizaciji Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.
Knjiga je objavljena uz potporu Vlada Republike Hrvatske i Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske te predstavlja značajno znanstveno i publicističko ostvarenje koje argumentirano preispituje i razotkriva nametnute interpretacije o ulozi Hrvata u ratu u Bosni i Hercegovini.
Na početku večeri minutom šutnje odana je počast autoru Željko Raguž, kao i svim hrvatskim braniteljima koji su svoje živote položili za slobodu i opstanak hrvatskoga naroda.
Ravnatelj Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH, prof. Ivica Šarac, naglasio je kako knjiga predstavlja vrijedan i odgovoran znanstveni doprinos rasvjetljavanju složenih ratnih okolnosti u Bosni i Hercegovini, ali i trajnu obvezu prema istini te svim žrtvama.
Istaknuo je i da je pokojni autor Željko Raguž svojim predanim i savjesnim istraživačkim radom ostavio dubok trag u dokumentiranju stradanja i progona hrvatskoga naroda, a objavljivanje njegova posthumnog djela vidi kao čin poštovanja prema autoru te važan doprinos očuvanju povijesne istine za buduće naraštaje.
Nazočnima se obratio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović, istaknuvši kako knjiga predstavlja snažan doprinos rasvjetljavanju istine o stradanju i progonu hrvatskoga naroda tijekom Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini, ali i važan korak u suprotstavljanju dugotrajno nametanim i iskrivljenim narativima o tim događajima.
Naglasio je kako je nužno pisati, istraživati i bilježiti vlastitu povijest kako ona ne bi bila prepuštena tuđim interpretacijama, jer se samo na istini može graditi stabilna Bosna i Hercegovina u kojoj su sva tri konstitutivna naroda politički ravnopravna.
O knjizi su govorili nekadašnji predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Vladimir Šoljić, koji je podsjetio na životni put i javno djelovanje autora, potom predsjednik Glavnog vijeća Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine Božo Ljubić, koji je istaknuo najvažnije tematske naglaske knjige u kontekstu aktualnih društvenih i političkih prilika, kao i autor predgovora prof. Marko Tokić, podijelivši svoje viđenje značenja i doprinosa ovoga djela znanstvenoj i društvenoj zajednici.
Zaključno je istaknuto kako je riječ o knjizi koja će ostati trajno svjedočanstvo jednog vremena te nezaobilazan izvor za buduća istraživanja.
Svečanosti su nazočili i predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mladen Bošković, izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Dragan Konta i Tomislav Mandić, ministrica kulture i sporta u Vladi Federacije BiH Sanja Vlaisavljević, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije Predrag Čović, rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivo Čolak predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost BiH Mladen Bevanda, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta Mostar Ivan Vukoja, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Marko Babić, voditelj Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Glavnog vijeća HNS-a BiH Mladen Begić, ministar za pitanja branitelja u Vladi HNŽ Đuro Prkačin, gradonačelnik Grada Stoca Stjepan Bošković, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata Jasna Zlomislić, Lazar Martinović i Miroslav Zelić te brojni drugi predstavnici političkog, kulturnog i društvenog života, priopćeno je iz HNS-a BiH.
Četvorica optuženih – Nesib Talić, Jusuf Karalić, Našid Delalić i Sabahudin Sarajlić – pred Sud Bosne i Hercegovine izjasnili su se da nisu krivi za ratni zločin nad civilima u objektu Muzičke škole u Zenici. Naveli su da im je sadržaj optužnice u potpunosti jasan.
Optužnica ih tereti da su, kao zapovjednici i pripadnici Vojne sigurnosti i Vojne policije Sedme muslimanske brigade Armija Republike Bosne i Hercegovine, tijekom sukoba s pripadnicima Hrvatsko vijeće obrane od siječnja 1993. do kraja ožujka 1994. godine, počinili zločine nad zarobljenim civilima hrvatske i srpske nacionalnosti. Prema navodima Tužiteljstva, prostorije Muzičke škole u Zenici korištene su kao zatočenički objekt.
Taliću se na teret stavlja da, kao pomoćnik zapovjednika za sigurnost, nije spriječio nezakonita zatvaranja i nečovječna postupanja prema civilima, niti je poduzeo potrebne mjere nakon što je jedan zarobljenik preminuo od posljedica premlaćivanja, dok je drugi ubijen pri pokušaju bijega.
Karalić je, prema optužnici, kao zapovjednik voda Vojne policije propustio spriječiti podređene u nezakonitim privođenjima i zlostavljanjima civila, iako je znao ili mogao znati za takve radnje.
Delalić i Sarajlić terete se da su, kao pripadnici Vojne policije, u više navrata sudjelovali u nečovječnom postupanju prema zarobljenim civilima, nanoseći im teške tjelesne i duševne patnje.
Nakon izjašnjavanja o krivnji, Sud BiH će u zakonskom roku zakazati statusnu konferenciju, a potom i početak suđenja.
Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv dvojice zapovjednika Armije BiH koji se terete za odgovornost u minobacačkom napadu na središte Viteza 1993. godine, u kojem je poginulo osmero, a ranjeno petero hrvatske djece.
Kako je priopćeno iz Suda BiH, optužnica je potvrđena protiv Mensuda Kelešture, zapovjednika 325. brdske brigade Armije BiH, te Hazima Jašarevića, zapovjednika Brigadne artiljerijske grupe. Terete se za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Prema navodima Tužiteljstva BiH, Keleštura je 10. lipnja 1993. godine izdao zapovijed za artiljerijski napad na naselje Podgradina u općini Vitez, iako je riječ o području u kojem je živjelo gotovo isključivo civilno stanovništvo te u vrijeme kada je bilo na snazi primirje. Optužnica navodi da je Jašarević potom proveo zapovijed i preko podređenih naredio ispaljivanje minobacačkog projektila kalibra 120 milimetara, koji je pao na dječje igralište.
U napadu su smrtno stradali Augustina Grebenar, tada devetogodišnja djevojčica, njezin brat Velimir, brat i sestra Sanja i Milan Garić, Boris Antičević, Dražen Čečura, Sanja Križanović i Dragan Ramljak, dok je još petero djece ranjeno.
Potvrđivanjem optužnice stečeni su uvjeti za početak sudskog postupka pred Sudom BiH, gdje će se kroz suđenje utvrđivati odgovornost optuženih.
Na mjestu tragedije podignut je spomenik poginuloj djeci, a godišnjicu njihove smrti redovito obilježavaju dužnosnici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, uključujući i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je ondje odao počast žrtvama.
Knjiga
