Na današnji dan 1993. godine u Grudama, prije 33 godine, Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna prerasla je u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.
HRHB je bila izraz težnje hrvatskog naroda i tadašnjeg hrvatskog političkog vodstva za stvaranjem stabilne i prosperitetne nacionalne, kulturne, gospodarske i političke zajednice u Bosni i Hercegovini, koja bi Hrvatima omogućila institucionalnu i političku zaštitu te ravnopravnost.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna izrasla je iz Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne, a njezino osnivanje odvijalo se u kontekstu međunarodnih mirovnih nastojanja, što je bilo vidljivo i kroz Owen-Stoltenbergov mirovni plan za okončanje rata u BiH.
Unatoč pokušajima da joj se kroz različite političke narative pripišu isključivo negativne konotacije, HRHB je za svoje zagovornike predstavljala institucionalni okvir kroz koji su Hrvati nastojali osigurati političku, kulturnu i institucionalnu ravnopravnost s druga dva konstitutivna naroda u BiH.
HRHB nije nastala s ciljem osporavanja Bosne i Hercegovine, kako se često prikazuje u dijelu javnog prostora, već je njezino političko nasljeđe bilo dio procesa koji je vodio prema Washingtonskom, a potom i Daytonskom mirovnom sporazumu te današnjem ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine.
33 godine poslije, važno je o tom razdoblju govoriti odgovorno, bez jednostranih narativa i bez prešućivanja povijesnog konteksta u kojem je nastala.
Napravi li se retrospektiva 33 godine unazad, jasno se vidi da su Hrvati u BiH ostali i opstali jedino ondje gdje je bila Hrvatska Republika Herceg-Bosna, dok su na drugim područjima s većinskim bošnjačkim i srpskim stanovništvom svedeni na razinu statističke greške. Zbog toga ju treba promatrati kao političku ideju i misao vodilju za ponovno ostvarivanje pune jednakopravnosti koja je narušena puzajućim promjenama duha i biti daytonske BiH. To se najbolje očituje kroz nemogućnost Hrvata da izaberu legitimne političke predstavnike na svim razinama vlasti pa zbog toga imamo Komšića u četiri navrata u Predsjedništvu BiH te razne anomalije u domovima naroda i državnog i federalnog parlamenta.
U posljednjih desetak godina baština Herceg-Bosne vratila se u javni diskurs i politički predstavnici Hrvata ne libe se afirmirati nasljeđe HRHB kao podlogu za vraćanje u daytonske okvire i punu participaciju političkih prava Hrvata.
Za prosperitet područja koja su bila dio HRHB-a ključni su demografska obnova, ulaganje u gospodarstvo i obrazovanje, kao i izgradnja i daljnji razvoj strateških institucija poput Sveučilišta u Mostaru, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Hrvatskog narodnog kazališta i drugih. Jednako važno je jačati institucionalnu povezanost između većinski hrvatskih županija te jedinica lokalne samouprave u kojima žive Hrvati, kao i pružati podršku projektima u mjestima u kojima su hrvatske zajednice malobrojne.
Ostaje pitanje kada će se stvoriti dovoljan politički kapital da se priča o Herceg-Bosni podigne na još veću razinu i o njoj govori u međunarodnim krugovima kao mogućem sredstvu zaštite vitalnih interesa hrvatskog naroda u BiH, ali i kao dijelu mozaika koji nedostaje da bi BiH mogla opstati i prerasti u uređenu proeuropsku zemlju.
Prisjećamo se dana kada je utemeljena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, kamen temeljac svih procesa koji su se vodili u Domovinskom ratu i čiju su povijesnu važnost i učinkovitost oružanih snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne isklesali u ratu hrvatski dragovoljci i veterani Hrvatskog vijeća obrane.
Prije svega, obiteljima poginulih i umrlih hrvatskih branitelja, hrvatskim vojnim invalidima, dragovoljcima i veteranima, hrvatskim braniteljima, hrvatskim logorašima Domovinskog rata te svima onima kojima je Herceg-Bosna u srcu, čestitamo 33. obljetnicu utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH
Miroslav Zelić
U Bugojnu je obilježena 33. obljetnica stradanja i progona Hrvata, uz dostojanstveno sjećanje na poginule, nestale, odvedene i sve koji su prošli kroz ratne logore i zatočeničke objekte. Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja na katoličkom gradskom groblju u Bugojnu.
Uz članove obitelji stradalih, na obilježavanju su sudjelovali brojni predstavnici političkog, vjerskog i društvenog života, braniteljskih udruga te gosti iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Počast žrtvama odalo je izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, koje je predvodila predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara. U izaslanstvu su bili zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara, federalni ministar pravde Vedran Škobić, predsjedatelj Sabora Županije Središnja Bosna Dražen Matišić, predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije Predrag Čović, ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Zapadnohercegovačke županije Mladen Begić, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Ivo Šimunović te zastupnica u Saboru Županije Središnja Bosna Ana Šindrić.
Obilježavanju su nazočili i predsjednik Općinskog vijeća Bugojno Igor Vrljić, predsjednik Općinskog vijeća Busovača Marko Šantić te izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske, koje je predvodio veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Sabolić.
Počast stradalima odali su i predstavnici braniteljskih udruga sa svih razina, predvođeni predsjednikom HULDR-e u BiH Miroslavom Zelićem i predsjednikom HVIDRA-e BiH Draganom Radićem, uz brojne uzvanike i goste iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Obilježavanje je još jednom podsjetilo na tešku sudbinu bugojanskih Hrvata. Prije 33 godine iz Bugojna je prognano oko 15.000 Hrvata, ubijena je 311 osoba, dok je približno 2.000 Hrvata prošlo kroz logore i zatočeničke objekte Armije Bosne i Hercegovine.
Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, izaslanstva su posjetila župnu kuću župe sv. Ante Padovanskog, gdje ih je primio župnik fra Jure Šekerija. Uslijedilo je misno slavlje u župnoj crkvi sv. Ante, služeno za sve poginule, nestale, odvedene i stradale Hrvate Bugojna.
U prigodnoj propovijedi fra Drago Blažević istaknuo je kako sjećanje na žrtve ne smije ostati samo na obilježavanju obljetnica i izgovorenim riječima, nego treba biti poticaj zajedništvu, odgovornosti i trajnoj brizi za obitelji koje i danas žive s posljedicama gubitka.
Naglasio je kako patnja ne smije stvarati nove podjele niti ljude učiniti ravnodušnima. Ona treba biti poziv na blizinu, suosjećanje i djelovanje prožeto ljubavlju. Nijedna žrtva, obiteljska rana ni ljudska priča ne smiju biti prepuštene zaboravu. Trideset i tri godine poslije, obitelji žrtava i dalje čekaju odgovore. Njihovo pravo na istinu, dostojanstvo i pravdu ne zastarijeva i ne smije biti prepušteno zaboravu.
Potvrđena je dobra suradnja udruga koje okupljaju pripadnike HVO-a i članove njihovih obitelji s Ministarstvom hrvatskih branitelja, uz zahvalu na svim iskoracima u proteklih deset godina u pogledu zaštite i unaprjeđenja njihovih prava
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović održali su sastanak s predstavnicima udruga koje okupljaju pripadnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i članove njihovih obitelji.
Uz domaćine sastanka, sudjelovali su i voditelj Odjela za branitelje HNS-a BiH Mladen Begić, predsjednica Udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja HVO-a Jasna Zlomislić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH Miroslav Zelić, predstavnik Udruge HVIDR-a Dragan Radić, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Ivo Bulaja te predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja.
Tijekom sastanka razgovaralo se o daljnjem jačanju suradnje s ciljem unaprjeđenja položaja pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji. Poseban naglasak stavljen je na nastavak provedbe projekata i programa koje Ministarstvo hrvatskih branitelja kontinuirano provodi u suradnji s braniteljsko-stradalničkim udrugama iz Bosne i Hercegovine.
Snažno partnerstvo i kontinuirana potpora
Ministar Tomo Medved zahvalio je predstavnicima udruga na uspješnoj suradnji tijekom proteklih deset godina svog mandata te podsjetio na najvažnije mjere i aktivnosti koje su u tom razdoblju provedene u korist pripadnika HVO-a. Posebno je istaknuo donošenje Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kojim je pripadnicima HVO-a iz BiH omogućeno ostvarivanje prava na mirovinu u Republici Hrvatskoj. Kasnijim izmjenama i dopunama Zakona dodatno su proširena njihova prava, uključujući mogućnost podnošenja zahtjeva za invalidsku mirovinu svim stradalnicima iz redova HVO-a.
Naglasio je kako Republika Hrvatska ostaje čvrsto opredijeljena pružanju potpore pripadnicima HVO-a i članovima njihovih obitelji, istaknuvši njihov značajan doprinos obrani Bosne i Hercegovine i zaštiti hrvatskoga naroda. Dodao je kako će Ministarstvo hrvatskih branitelja i u budućnosti nastaviti razvijati partnerski odnos s udrugama HVO-a kroz kontinuiranu suradnju i zajedničke projekte.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović potvrdio je kvalitetnu suradnju i redovitu komunikaciju s Ministarstvom hrvatskih branitelja te izrazio zahvalnost za sve aktivnosti koje Ministarstvo provodi u korist braniteljske populacije u Bosni i Hercegovini – od zaštite njihovih prava do očuvanja spomeničke baštine i kulture sjećanja.
Ujedno je istaknuo kako osobni angažman i dugogodišnja predanost ministra Medveda predstavljaju važan doprinos rješavanju pitanja od interesa za hrvatske branitelje u BiH, naglasivši da suradnja institucija Republike Hrvatske i predstavnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini ima ključnu ulogu u očuvanju dostojanstva onih koji su branili hrvatski narod i njegovu slobodu.
Predstavnici braniteljskih udruga zahvalili su Vladi Republike Hrvatske, predvođenoj predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, te ministru Tomi Medvedu na dugogodišnjoj i kontinuiranoj potpori Ministarstva hrvatskih branitelja. Istaknuli su kako je upravo zahvaljujući takvoj suradnji ostvaren značajan napredak u zaštiti prava hrvatskih branitelja, očuvanju njihova dostojanstva, skrbi o hrvatskim ratnim vojnim invalidima te pružanju potpore obiteljima poginulih i nestalih branitelja, kao i radu braniteljskih udruga.
Posebno su istaknuli doprinos Republike Hrvatske u očuvanju kulture sjećanja kroz potporu organizaciji obilježavanja važnih obljetnica i komemoracija. Također su naglasili važnost pomoći koju hrvatski branitelji HVO-a i članovi njihovih obitelji ostvaruju u području psihosocijalne skrbi, zdravstvene zaštite, stambenog zbrinjavanja te drugih programa i mjera potpore.
“Bez Herceg Bosne, koja je u temeljima ove zemlje, ne bi bilo ni Hrvata u BiH, a ni BiH”, poručili su
“Nova zvijezda na unitarističkom nebu velikobošnjačke politike otimanja ustavnih i političkih prava Hrvatima u Bosni i Hercegovini je rođena!
Zove se Dalija Orešković, zastupnica je u Saboru i ozbiljna je prijetnja ugrožavanju statusa miljenika sarajevke čaršije bivšem predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću, koji je imao počasno i dobro plaćeno mjesto na sećiji na kojoj se dogovaralo gaženje prava njegovim sunarodnjacima u BiH!”, stoji u reagiranju Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH na izjave zastupnice Orešković o Herceg Bosni.
Legitimni oblik organiziranja
Komentirajući predloženu rezoluciju Domovinskog pokreta o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Orešković je izjavila, uz ostalo, da “naš identitet nije Herceg Bosna”.
”Treba nas zabrinuti ova najavljena inicijativa o rezoluciji kojom bi se afirmirala ideja koja snažno asocira na uspostavu Herceg Bosne! Herceg Bosna dio je ne samo identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini, ona je bila legitimni oblik političkog i vojnog organiziranja hrvatskog naroda u BiH koji se, zahvaljujući Herceg Bosni, obranio na svojim stoljetnim ognjištima.
Tamo gdje su se Hrvati organizirali kroz Herceg Bosnu, ne prepuštajući svoju sudbinu u ruke agresora, JNA i Vojske Republike Srpske, te saveznika koji su im zabili nož u leđa, Armije BiH ojačane borcima iz islamskih zemalja, opstao je i hrvatski narod, ali i BiH”, poručili su još bivši logoraši uz lekciju o ulozi HVO-a u obrani hrvatskog naroda i prestanku rata u BiH. “Postrojbe
“Što se nas hrvatskih logoraša u BiH tiče, Herceg Bosna je dio našeg bića i identiteta, nju smo ugradili u temelje ove zemlje”
“Herceg Bosna takvima i ne može biti dio identiteta, njihov je identitet odavno prebojen crvenozelenim bojama”
HVO-a, legitimne vojske osnovane temeljem odluka Herceg Bosne, sudjelujući u svim važnijim vojno-redarstvenim operacijama u BiH i Hrvatskoj, daju ogroman doprinos prestanku ratnih sukoba u BiH, nakon čega politički predstavnici hrvatskog naroda potpisuju mirovne sporazume kojima je stvorena današnja BiH, kao zajednica jednakopravnih naroda i građana. Herceg Bosna je, zastupnice Orešković, u samim temeljima BiH, dio je identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini, dok takvi kao Vi daju potporu onima koji sustavno ruše ustavna načela jednakosti i konstitutivnosti naroda u BiH.
Kao što su to radili u ratu, političkim sredstvima to danas čine u miru, udarajući na najmalobrojnije. Saveznici u tom procesu su im i izdajnici vlastitog naroda s druge strane granice, poput Mesića i Vas, kojima je imperativ zasjati na nebu velikobošnjačke politike preglasavanja i otimanja ustavnih i političkih prava Hrvatima u BiH.
Što se nas hrvatskih logoraša u BiH tiče, koje su mučili oni kojima podilazite, Herceg Bosna je dio našeg bića i identiteta, nju smo ugradili u temelje ove zemlje, koja je i naša domovina”, stoji u reagiranju u kojemu se logoraši na kraju osvrću i na ideološku pripadnost zastupnice Orešković, koja je bliska neprijateljima hrvatskog naroda u novijoj povijesti.
Totalitarni komunizam
”Nazvati one koji žele naš nestanak iz BiH prijateljima mogu samo osobe duboko pokvarene, koje zaslužuju da nakon kratkotrajne popularnosti u bošnjačkim medijima završe u blatu mržnje prema vlastitom narodu u BiH i podilaženja onima koji i danas vode ratove protiv njega, ovog puta na političkom planu ne birajući sredstva!
Herceg Bosna takvima i ne može biti dio identiteta, njihov je identitet odavno prebojen crvenozelenim bojama totalitarnog komunizma i islamskog ekstremizma!”, navodi se na kraju reagiranja.
Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u Bosni i Hercegovini najoštrije je osudila izjave gradonačelnika Banje Luke Draško Stanivuković povodom uklanjanja spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Modranu kod Dervente.
Iz Koordinacije poručuju kako smatraju neprihvatljivim svako likovanje nad uklanjanjem spomenika te ističu da neće dopustiti omalovažavanje žrtve poginulih branitelja niti pokušaje brisanja istine o stradanju Hrvata u Bosanskoj Posavini. Također su najavili da će od hrvatskih političkih predstavnika na svim razinama vlasti u BiH zatražiti jasan, odgovoran i dostojanstven institucionalni odgovor na ovakve postupke.
Priopćenje Koordinacije udruga HVO-a prenosimo u cijelosti u nastavku.
Spomen na hrvatske žrtve u Modranu neće nestati!
Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a najoštrije osuđuje istup banjalučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića u kojoj likuje zbog uklanjanja spomen-obilježja hrvatskim žrtvama u mjestu Modranu kod Dervente.
Posebno je neprihvatljivo da lekcije o “antifašizmu”, “žrtvama” i “povijesnom pamćenju” dijeli političar koji se hvali i veliča četnički pokret i njegove simbole. Licemjerno je govoriti o zabrani fašističkih obilježja, a istodobno prešućivati ili relativizirati simbole i nasljeđe četničkog zločinačkog pokreta.
Bugojno je samo vjerna slika ostavštine Armije BiH. Ta je vojska bila vojska jednog naroda – bošnjačkog/muslimanskog – koja se borila za unitarnu, bošnjačku državu u kojoj bi Hrvatima bila namijenjena uloga podstanara.
Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane u BiH reagirala je na izjavu ministra obrane BiH Zukan Helez o aktualnom ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, ocijenivši njegove tvrdnje neistinitima i manipulativnima.
U priopćenju su podsjetili na ratna stradanja Hrvata u Bugojno tijekom rata te istaknuli kako se današnje političke rasprave ne mogu odvojiti od ratnih događaja i pitanja ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
"Izjava ministra obrane BiH Zukana Heleza da je današnje ustavno uređenje Bosne i Hercegovine „izravna posljedica agresije, genocida i UZP-a“ predstavlja brutalnu laž i manipulaciju koju demantira upravo grad u kojemu živi.
I u kojemu je tijekom rata, kao pripadnik Armije BiH, promatrao etničko čišćenje 15.000 sugrađana Hrvata i ubojstvo više od njih 200, a za sudbinu 15 otetih i nestalih visokih vojnih i političkih dužnosnika još uvijek se ništa ne zna.
Helezova amnezija, kao i mitomanija koju uporno ponavljaju istomišljenici, padaju upravo na ispitu Bugojna – srednjobosanskog Vukovara, koji je doživio kalvariju teško opisivu ljudskom umu.
U priopćenju se navodi kako Zukan Helez svojim istupima o UZP-u, prema njihovom stavu, pokušava relativizirati ili prešutjeti stradanja Hrvata tijekom rata u Bugojno. Smatraju da je Bugojno primjer teškog progona i etničkog čišćenja hrvatskog stanovništva u ratnom razdoblju.
Ističu da je prije rata u Bugojnu živjelo oko 15 tisuća Hrvata, a da su tijekom sukoba mnogi bili protjerani, zatvarani, ubijani i izloženi zlostavljanjima, dok je, kako navode, dio tragova njihove prisutnosti sustavno uništavan.
Kao lokacije zatočenja navode stadion Iskra, Kalin, salon namještaja te više podruma i drugih objekata koji su, prema njihovim tvrdnjama, služili kao mjesta zatočenja i zlostavljanja hrvatskih civila i pripadnika HVO-a.
Tragovi iz Srednje Bosne: Bugojno, Travnik, Uskoplje, Fojnica, Kakanj, Zenica, Vareš... Nevini mrtvi, spaljene kuće, silovani, premlaćivani, prognani još čekaju pravdu.
Ta se ratna politika nastavlja danas pod krinkom „građanske BiH“ i „demokratske većine“, vodeći isti zločinački pothvat koji posve ignorira činjenicu da su upravo politika majorizacije i pokušaj dominacije bili jedni od ključnih razloga rata u BiH.
Kao što su doveli, važna je opomena, do uništenja i propasti nekada zajedničke nam države.
Zato Daytonski sporazum nije nikakva „greška povijesti“, nego okvir koji je zaustavio rat i omogućio minimum ravnoteže među konstitutivnim narodima.
Naša je zadaća očuvati taj sustav koji jamči opstanak ove zemlje, mir i napredak triju naroda i svih građana. Pokušaji da se ratni ciljevi ostvaruju u miru drugim putem nastavak su nasilja na koje su Hrvati svaki put znali odgovoriti. I obraniti se", stoji u priopćenju Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane u BiH.
Predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovniskog rata u BiH, HULDR, Miroslav Zelić sastao se u Zagrebu s državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za pomoć Hrvatima izvan Republke Hrvatske Zvonkom Milasom. Razgovaralo se radu HULDR-a koja, istaknuto je i ovom prilikom, ima punu potporu Središnjeg državnog ureda. Sugovornici su se dotaknuli položaja hrvatskih logoraša u BiH i potrebe za unaprijeđem njihova statusa i položaja u društvu koji im pripada kao članovima jedne od krovnih braniteljskih udruga u BiH koja je dio Kordninacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata u BiH. Za dosadašnju potporu radu Udruge, Zelić je uz riječi zahvale, uručio zahvalnicu državnom tajniku Milasu za osobit doprinos rade Udruge koja okuplja hrvatske logoraše u BiH, bori se za njihov status ali i promiče istinu o stradanjima Hrvata koji su u proteklom ratu prošli torture 331 logora, najvećim dijelom pod kontrolom Armije BiH.
