herceg biosna

Osamnaesti studenoga za hrvatski narod ima posebno povijesno i simboličko značenje. Na isti datum obilježavaju se dvije važne obljetnice – utemeljenje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne 1991. godine i pad Vukovara, grada čija je obrana postala simbol stradanja i otpora u Domovinskom ratu.

Iako je riječ o događajima različitog povijesnog konteksta, obje obljetnice zauzimaju značajno mjesto u kolektivnom sjećanju Hrvata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je 18. studenoga 1991. godine u Grudama, u okolnostima obilježenima ratnim zbivanjima i sve većom neizvjesnošću na prostoru bivše Jugoslavije. U njezin sastav ušlo je 30 općina s područja Bosne i Hercegovine, među kojima su Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Kakanj, Vareš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U osnivačkim dokumentima istaknuto je zalaganje za poštivanje demokratski izabrane vlasti Republike Bosne i Hercegovine, kao i očuvanje njezine državne neovisnosti u odnosu na bivšu i bilo koju buduću Jugoslaviju.

Istoga dana, 18. studenoga 1991. godine, nakon višemjesečne opsade i teških borbi, pao je Vukovar. Grad je pretrpio velika razaranja, a njegovi stanovnici i branitelji podnijeli su goleme žrtve. Vukovarska tragedija ostala je jedno od najupečatljivijih poglavlja Domovinskog rata i trajni simbol stradanja hrvatskog naroda.

Povijesni kontekst osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i pada Vukovara obilježen je ratnim okolnostima i nastojanjima hrvatskog naroda da odgovori na izazove toga vremena. O važnosti političkog organiziranja Hrvata u BiH govorio je i tadašnji predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban, koji je razloge osnivanja zajednice opisao riječima:

„Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.“

Više od tri desetljeća poslije, 18. studenoga ostaje datum koji podsjeća na važne i bolne događaje iz novije hrvatske povijesti te na žrtve koje su obilježile ratne godine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Pitanje razloga i okolnosti nastanka Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i danas izaziva različita tumačenja među povjesničarima, političkim analitičarima i javnim djelatnicima. Dok jedni njezino osnivanje promatraju kroz kontekst ratnih zbivanja i potrebe političkog organiziranja Hrvata u BiH, drugi ističu njezinu povezanost s kasnijim ratnim događajima i presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, uključujući utvrđenja o udruženom zločinačkom pothvatu u predmetu Prlić i drugi.

Zagovornici Herceg-Bosne njezino osnivanje povezuju s potrebom zaštite i političkog organiziranja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, osobito nakon napada na selo Ravno u listopadu 1991. godine. U tom se kontekstu često spominje i izjava Alije Izetbegovića „Ovo nije naš rat“, koja se u političkim raspravama navodi kao jedan od pokazatelja tadašnjih različitih pogleda na ratna zbivanja. Napad na Ravno, koji su izvele snage JNA i pridružene srpske snage, dodatno je obilježio osjećaj nesigurnosti među hrvatskim stanovništvom u tom dijelu BiH.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna kasnije je preustrojena u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Njezina uloga i politički ciljevi ostali su predmet različitih interpretacija. Dok njezini zagovornici naglašavaju potrebu očuvanja političke zastupljenosti i jednakopravnosti Hrvata, sudska utvrđenja iz predmeta Prlić i drugi odnose se na konkretne političke i vojne strukture, njihove postupke i odgovornost pojedinaca.

Washingtonskim sporazumom iz 1994. godine uspostavljena je Federacija Bosne i Hercegovine, čime je otvoren put novom ustavnom i političkom uređenju odnosa između Bošnjaka i Hrvata na tom području. Pitanje političke jednakopravnosti konstitutivnih naroda i danas je jedno od ključnih pitanja u raspravama o budućnosti Bosne i Hercegovine.

Posljednjih godina Herceg-Bosna ponovno zauzima značajno mjesto u javnom i političkom diskursu među hrvatskim političkim predstavnicima u BiH. U tim se raspravama često ističu potreba legitimnog političkog predstavljanja, ravnopravnost konstitutivnih naroda i dosljedna primjena načela na kojima počiva Daytonski mirovni sporazum.

U širem političkom kontekstu sve se češće otvara i pitanje mogućih institucionalnih rješenja koja bi Hrvatima u BiH osigurala učinkovitiju zaštitu kolektivnih prava i političkog predstavljanja. Rasprave o federalizmu, decentralizaciji i mogućim oblicima autonomije tako ostaju dio šire debate o budućem ustavnom ustroju Bosne i Hercegovine.

 

Kontakt

HRVATSKA UDRUGA LOGORAŠA DOMOVINSKOG
RATA U BOSNI I HERCEGOVINI

Kneza Branimira 12
88000 Mostar
Bosna i Hercegovina

Telefon/Fax: + 387 036 318 641
E-mail: udruga@hrlog.ba 

Idi na vrh