Na suđenju za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Bugojnu, svjedok Tužiteljstva Bosne i Hercegovine potvrdio je da je tijekom zatočeništva bio zatvaran i zlostavljan na više lokacija te odvođen na prinudne radove.

Svjedok Josip Kalaica pojavio se u sudnici, no zbog otežanog govora Tužiteljstvo je, uz suglasnost Obrana, pročitalo njegov iskaz iz istrage. Kalaica je potvrdio da ostaje pri ranije danoj izjavi u kojoj je naveo da se u srpnju 1993. godine, zajedno s drugim pripadnicima Prve bojne Hrvatskog vijeća obrane (HVO), predao te da su najprije bili zatočeni u jednoj garaži, gdje su fizički zlostavljani.

Iskazao je da su potom prebačeni u zgradu Marksističkog centra, a zatim na stadion „Iskra“, gdje su se, kako je naveo, torture nastavile.

„Vodili su nas na prinudne radove, kopali smo rovove i tranšeje, a korišteni smo i kao živi štit“, rekao je svjedok, dodajući da je stradanja bilo i na stadionu, ali i na prvim linijama bojišnice.

Kalaica je naveo da su s njim bili zatočeni i pripadnici tzv. „bugojanske grupe“, a da su zatočenike odvodili pripadnici brigadne policije. Govoreći o teškim uvjetima u logoru, istaknuo je da im je tek u studenom prvi put omogućeno kupanje.

Za zločine počinjene na području Bugojna sudi se Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću. Mlaćo je optužen da je, kao predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojno, naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, dok se Cikotića tereti da, kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH, nije spriječio podređene niti poduzeo mjere za njihovo kažnjavanje zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.

Na pitanje Obrane Selme Cikotića, svjedok je potvrdio da je autor knjige o poginulim i nestalim osobama tijekom rata u Bugojnu, u kojoj spominje i osobu koja je bila pripadnik Odreda „El-mudžahid“.

Tužitelj Mladen Vukojičić na ročištu je pročitao i iskaz preminulog svjedoka Kemala Džafića, koji je u istrazi naveo da je Selmo Cikotić došao u Bugojno te da je tada formirana Operativna grupa Zapad, u kojoj je on bio zadužen za kontraobavještajnu zaštitu. Džafić je istaknuo da je imao problema u suradnji s 307. brigadom.

Prema njegovim navodima, nakon sukoba u srpnju 1993. došlo je do zarobljavanja pripadnika HVO-a te je sugerirao da oni koji trebaju biti procesuirani budu prebačeni u Zenicu. Iako je, kako je naveo, rečeno da će se to učiniti, kasnije je čuo da do prebacivanja nije došlo.

„Abdulah Jeleč mi je rekao da Dževad Mlaćo nije dao da se zarobljenici odvezu“, stoji u iskazu.

Džafić je također naveo da mu je Cikotić rekao kako se neće baviti zarobljenicima, već da će to učiniti pripadnici 307. brigade, te da su, prema njegovim riječima, Mlaćo, Jeleč i Senad Dautović donosili ključne odluke. Senad Dautović je ranije pravomoćno osuđen na sedam godina zatvora zbog zločina u Bugojnu.

Na ročištu je pročitan i iskaz Ivice Viskovića, koji zbog zdravstvenog stanja nije mogao osobno svjedočiti. Visković je naveo da je radio u policiji do početka sukoba, nakon čega je odveden u policijsku stanicu, gdje je ispitivan i premlaćivan. Kazao je da je potom prebačen u gimnaziju, a zatim na stadion, gdje je bio angažiran u radnom vodu grobara.

„Sahranjeno je 109 civila i pripadnika HVO-a“, naveo je Visković, dodajući da je u logoru na stadionu proveo pet mjeseci te da su premlaćivanja bila svakodnevna, a da su neki zatočenici odvođeni i nikada se nisu vratili.

Kako javlja BIRN, suđenje se nastavlja 17. veljače.