Obilježavanje 32. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne započelo je u petak u Mostaru polaganjem vijenaca kod spomenika ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače.
32 godine nakon utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne evidentno je kako je tog dana probuđena nacionalna svijest i nacionalno pravo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, te je upravo taj dan najvažniji datum u novijoj povijesti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Povodom ovog dana, obiteljima poginulih i umrlih hrvatskih branitelja, hrvatskim vojnim invalidima, dragovoljcima i veteranima, hrvatskim braniteljima, hrvatskim logorašima Domovinskog rata te svima onima kojima je Herceg-Bosna u srcu, čestitamo 32. obljetnicu utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
Predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH
Miroslav Zelić
- U Varešu je tada ostalo samo 700 Hrvata, najveći dio njih (7500) je protjeran i većina je završila u Kiseljaku i Kreševu, manji dio u Republici Srpskoj, Njemačkoj. Obitelji su razdvojene, mnogi su ubijeni, ponižavani, bili su žrtve raznih zlodjela, od kojih su neki počinjeni i zbog zločina koje Hrvati Vareša nisu počinili- podsjetio je ratni vareški župnik.
Svečano je danas 3. studenoga 2023. godine u Kupresu na sam dan obilježavanja 29. obljetnice oslobođenja Kupresa, prenosi Kupreški radio.
Bez procesuiranja kreatora i nalogodavaca zločina klupko zločina neće se početi odmotavati jer procesi protiv nekolicine nižerangiranih i neposrednih izvršitelja nisu doveli do rasvjetljavanja i kažnjavanja razmjera zločina koji su ogromni.
Pjesma „Lijepa li si“ ne vrijeđa nikoga, za Herceg- Bosnu se ginulo, ona je svetinja hrvatskog naroda u BiH!
S povećom svotom novca u Tursku se zaputio Almir Sarajlić, bivši pripadnik bošnjačke Armije BiH, koji je nedavno nepravomoćno osuđen za masakr nad zarobljenim Hrvatima u Križančevu Selu. Kako doznaje Večernjak, Sarajlić je u petak stigao u Zračnu luku Sarajevo, otkuda je planirao očito skloniti se u Tursku nakon što se suočio s presudom koja je i prva takva s višegodišnjom zatvorskom kaznom za niz ratnih zločina počinjenih u središnjoj Bosni. Nakon što je protiv njega izrečena nepravomoćna presuda, kako se doznaje iz sigurnosnih izvora, Sarajlić je pokušao utjecati na promjenu iskaza zaštićenih svjedoka koji su konačno rasvijetlili mračne tajne vojne operacije Armije BiH, čiji je modus operandi bio kako ne smije biti živih svjedoka.
Knjiga
