Pozivamo Vas na obilježavanje 31. obljetnice razmjene bugojanskih logoraša, koja će se održati u srijedu, 19. ožujka 2025. godine. Program započinje 18. ožujka polaganjem vijenaca, a ujedno ćemo se prisjetiti svih žrtava koje su pretrpjele strahote rata.
U srpnju 1993. godine, bošnjačke postrojbe, ojačane borcima iz islamskih zemalja, krenule su s agresijom na Hrvate Bugojna. Cilj ove agresije bio je etničko čišćenje ovog srednje-bosanskog grada. Bošnjačke snage napale su hrvatske branitelje koji su prethodno obranili Bugojno od srpskog agresora i spasili stanovništvo grada. Tijekom napada, sustavno su uništavali i pljačkali imovinu Hrvata.
Veliki broj Hrvata Bugojna završio je u logorima, koji su bili dio plana etničkog čišćenja. Tisuće Hrvata su mučene i ubijene, a među njima je bilo i 23 logoraša koji su, nakon što su ih proglasili ekstremistima bugojanskog HVO-a, odvedeni na Rostovo. Tamo su bili brutalno mučeni i likvidirani na okrutan način, a njihova tijela skrivena kako bi se sakrili dokazi o počinjenim zločinima.
Ukupno je nasilno odvedeno i likvidirano 21 hrvatskih logoraša, a kasnije su pronađena tijela dvojice na području Bugojna, dok je ostatak otkriven tek u ljeto 2020. godine na lokalitetu Tvrdulje - Rostovo. Pronađena tijela, zajedno s okrutnim načinom likvidacije, predstavljaju strašan dokaz zločina koji su počinjeni.
Iako su neka tijela pronađena, obitelji i građani Bugojna još uvijek tragaju za preostalim logorašima koji su odvedeni u nepoznato i okrutno ubijeni. Još uvijek se traži 15 bugojanskih logoraša čija sudbina ostaje nepoznata, ali će trajna potraga i sjećanje na njihove žrtve nastaviti živjeti kroz ovakva obilježja.
Detalje o programu obilježavanja obljetnice možete pronaći na slici pozivnice koju ćemo objaviti.
Pozivamo Vas da se prisjetimo tih tragičnih događaja, odamo počast svim žrtvama i pokažemo zajedništvo u očuvanju sjećanja na borbu za pravdu i istinu. Obilježavanje obljetnice važan je trenutak za sve nas, kako bismo odali počast svima koji su dali svoje živote za slobodu i dostojanstvo.
Nastavljamo prenositi istinu o logorima za Hrvate u BiH, poručio je nakon sastanka predsjednik HULDR u BiH Predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH (HULDR) Miroslav Zelić sastao se s državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonkom Milasom.
Bošnjački ratni politički i vojni vrh na čelu s Dževadom Mlaćom, predsjednikom Ratnog predsjedništva općine Bugojno i Selmom Cikotićem, zapovjednikom Operativne grupe Zapad 3. Korpusa Armije RBiH 30 godina nakon počinjenja odgovarat će za zločine i progon više od 15 tisuća bugojanskih Hrvata, s naglaskom na zločine prema hrvatskim ratnim zarobljenicima. Sud BiH ovih je dana potvrdio optužnicu protiv Mlaće i Cikotića koju je u prosincu prošle godine podiglo Tužiteljstvo BiH. Pored Mlaće i Cikotića, optužnicom Tužiteljstva BiH bio je obuhvaćen i Tahir Granić, zapovjednik 307. Brigade Armije R BiH ali Sud nije potvrdio dio optužnice koja se odnosi na Granića. 
Svim svojim članovima, njihovim obiteljima i cijelom katoličkom puku, povodom velikog blagdana Božića i nove 2024. godine upućujem iskrene čestitke uz obilje mira, ljubavi, zdravlja i radosti.
Na dobro Vam došao Božić i Sveto porođenje Isusovo i sretna Vam Nova godina!
PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE LOGORAŠA DOMOVINSKOG RATA BiH MIROSLAV ZELIĆ
Na istoku, zapadu, sjeveru i jugu našeg kontinenta tu i tamo postoje društveni poreci s izgrađenim demokratskim vrijednostima, ali često i s naglašenom aromom kolonijalnih navika. Male zemlje i malobrojni narodi teško dolaze do političkog, gospodarskog i kulturnog identiteta.
Svečanom akademijom i polaganjem vijenaca u Mostaru je u subotu obilježena 30. obljetnica utemeljenja 2. gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane.
1. Mlaćo Dževada, rođenog 1954. godine u Bugojnu, državljanina BiH;
2. Cikotić Selme, rođenog 1964. godine u mjestu Trpezi, Berane, Crna Gora, državljanina BiH;
Optuženi se terete, da su za vrijeme rata u BiH i sukoba između Armije RBiH i HVO, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH i optuženi Granić kao zapovjednik 307. brigade Armije RBiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo - Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
Vijest da je u utorak malo prije podneva na Rostovu, u općini Bugojno, bivši policajac Policijske uprave Donji Vakuf sebi oduzeo život prošla je poput mnogih ovakvih tragičnih događaja koji su u BiH, nažalost, česti, piše Večernji list BiH.
Knjiga
